Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju jedan od najvećih hrišćanskih praznika – Svete Trojice, poznat i kao Duhovi ili Silazak Svetog Duha na apostole. Praznik se uvijek slavi u nedjelju, pedeseti dan od Vaskrsa, i traje tri dana.
Ovim danom se, prema predanju, ispunilo Hristovo obećanje apostolima da će im poslati Duha Svetog, koji će ih osnažiti i omogućiti im da govore jezicima koje do tada nisu znali. Time se smatra da je zvanično osnovana Hristova crkva, a apostoli su krenuli da šire Jevanđelje širom svijeta.
U pravoslavnim hramovima na ovaj dan tradicionalno se pod pokriva svježom travom, a prostorije se ukrašavaju zelenim granama. Vernici pletu vjenčiće od trave i cvijeća tokom liturgije i molitve zaziva Duha Svetog, koje zatim odnose kući i postavljaju pored ikona i kandila – kao simbol blagoslova i zaštite.
Praznik Svete Trojice je po značaju treći u hrišćanskom kalendaru, odmah nakon Vaskrsa i Božića. Slavi se širom pravoslavnog svijeta, a poznat je i kao Pedesetnica, posebno među Rusima i Grcima. U srpskom narodu, praznik se ponegdje slavi i kao krsna slava – prvi ili drugi dan.
Vjeruje se da Duh Sveti, kao što zelenilo obnavlja prirodu, obnavlja duše ljudi i cijelo njihovo biće. Običaji ukrašavanja kuća zelenilom vode porijeklo još iz starozavetne tradicije i sjećanja na vrijeme kada su Jevreji, nakon izlaska iz Egipta, živjeli u kolibama od lišća i granja.
U narodu postoji i vjerovanje da se na Duhove ne treba spavati, jer se tada, prema predanju, oslobađaju jake duhovne sile. Vjernici običavaju da posjete manastire i crkve, moleći se za oprost grijeha, duhovni mir i zdravlje. Posebno se preporučuje da se ponese osvećena vodica, koja se u narodu smatra zaštitom i izvorom blagoslova tokom cijele godine.
Izvor: glassemberije.com
